Šokantna istina o pristupu internetu u Burkini Faso – Od bijelih zona do snova o Starlinku

Trenutno stanje pristupa internetu u Burkini Faso

Digitalni pejzaž Burkine Faso obilježen je niskom penetracijom interneta i snažnim oslanjanjem na mobilne mreže. Od 2023. godine, samo oko 17–20% stanovništva koristi internet, znatno ispod afričkog prosjeka (~39%) pulse.internetsociety.org i svjetskog prosjeka (~66%) datareportal.com. U apsolutnim brojkama, to iznosi otprilike 4,7 milijuna aktivnih korisnika interneta u zemlji s oko 23 milijuna stanovnika digitalmagazine.bf. To znači da je tek svaki peti stanovnik Burkine Faso koristio internet u posljednja 3 mjeseca, što naglašava značajan digitalni jaz.

Mobilni vs. fiksni pristup: Pristup internetu u Burkini Faso gotovo je isključivo usmjeren na korištenje mobilnih uređaja. Krajem 2023. zabilježeno je oko 17 milijuna pretplata na mobilni internet – što čini otprilike 77% pokrivenosti stanovništva u smislu pristupa digitalmagazine.bf. Međutim, “pretplata” ne znači uvijek i aktivno korištenje (mnogi imaju SIM kartice s pristupom podatkovnom prometu koje rijetko upotrebljavaju). Suprotno tome, fiksni širokopojasni internet (kućni/uredski internet) izuzetno je ograničen: aktivno je samo oko 84.807 fiksnih internet pretplata u trećem tromjesečju 2023. digitalmagazine.bf. Fiksne veze – uglavnom novopostavljene optičke mreže u većim gradovima – bilježe brz rast (porast od 140% u odnosu na 2022.) digitalmagazine.bf, ali i dalje čine vrlo mali udio ukupnog pristupa internetu. U suštini, za ogromnu većinu stanovnika Burkine Faso, internet znači mobilni telefon (najčešće putem 3G/4G podatkovnih mreža), a ne kućnu širokopojasnu vezu.

Razlika između urbanih i ruralnih sredina: Izražen je jaz između urbanih i ruralnih područja u pogledu povezivosti. Gradovi poput Ouagadougoua i Bobo-Dioulasso uživaju daleko bolju pokrivenost i veće usvajanje interneta od seoskih naselja. Na nacionalnoj razini, oko 85% stanovništva pokriveno je barem osnovnim mobilnim signalom, ali pokrivenost opada u udaljenim krajevima – mobilni 3G širokopojasni internet doseže samo ~64% zemlje, a 4G/LTE tek 46% developingtelecoms.com. Preostala područja (često nazvana “bijelih zona”) praktički nemaju nikakav signal. Do 2022. godine, identificirano je oko 1.700 lokaliteta kao bijele zone bez pristupa telefoniji ili internetu, uglavnom u rijetko naseljenim ruralnim ili područjima pogođenim sukobima developingtelecoms.com. Do 2022. godine priključeno je samo 183 od tih lokaliteta kroz posebne programe developingtelecoms.com. Posljedično, penetracija interneta u gradovima može biti višekratno veća od nacionalnih 20%, dok je u mnogim ruralnim područjima gotovo nepostojeća. Ključni temeljni problem je električna energija – Burkina Faso pati od niske stope elektrifikacije, a “nedostatak pristupa električnoj energiji produbljuje digitalni jaz, osobito u ruralnim područjima” etcluster.org. Jednostavno rečeno, ako sela nemaju struju za punjenje mobitela ili rad baznih stanica, pristup internetu ostaje daleki san.

Ključni pokazatelji (2023.–24.): (Burkina Faso u usporedbi s referentnim vrijednostima)

• Penetracija korisnika interneta: ~20% stanovništva digitalmagazine.bf (afrički prosjek ~39% pulse.internetsociety.org; globalno ~66% datareportal.com)
• Penetracija mobilnih pretplata: 116% (odnosno više SIM kartica nego ljudi, zbog korištenja više SIM-ova) developingtelecoms.com
• Pretplate na mobilni internet: ~18 milijuna (oko 77% stanovništva s potencijalnim pristupom internetu putem mobilne SIM kartice) digitalmagazine.bf
• Aktivni korisnici interneta: ~4,7 milijuna (20% penetracije – mnogi koji imaju pristup ga ne koriste aktivno) digitalmagazine.bf
• Fiksne širokopojasne pretplate: ~85 tisuća (≪1% stanovništva – izuzetno nisko) digitalmagazine.bf
• 4G pokrivenost u urbanim područjima: Visoka u gradovima (većina urbanih područja ima 4G/LTE pristup od više operatera)
• Pokrivenost u ruralnim sredinama: Mnoga ruralna područja imaju samo 2G ili uopće nemaju signal; procjenjuje se da 15% stanovništva nema mobilni signal developingtelecoms.com.

Ove brojke pokazuju da, iako infrastrukturni otisak (pokrivenost mobilnim mrežama, posjedovanje SIM kartica) obuhvaća većinu građana, stvarno korištenje interneta ostaje vrlo nisko. Cijena, pismenost i struja (o čemu više u nastavku) pridonose ovom jazu između pokrivenosti i stvarne uporabe.

Izazovi infrastrukture – nedostaci, troškovi i problemi s energijom

Burkina Faso suočava se s značajnim infrastrukturnim izazovima koji sprječavaju širi pristup internetu. Prvi je jednostavno pokrivenost: te “bijele zone” bez usluge odražavaju teškoću proširivanja mreža do svakog kutka zemlje. Oko 15% stanovnika Burkine Faso živi na područjima bez ikakvog telekomunikacijskog signala developingtelecoms.com. Čak i tamo gdje postoji pokrivenost, često se radi samo o 2G ili nestabilnom rubnom signalu. Postavljanje infrastrukture u udaljenim selima skupo je i donosi malu zaradu operaterima, zbog čega je država morala intervenirati s poticajima (o tome više kasnije).

Druga velika prepreka je električna energija i opskrba strujom. Veliki dijelovi ruralne Burkine Faso nemaju pristup električnoj mreži. Telekomunikacijski tornjevi u tim područjima moraju raditi na solarne panele ili dizelske generatore – što je skup i često nestabilan način napajanja. Za same ljude, punjenje mobitela može biti izazov kad selo nema pouzdanu struju. Ovaj energetski jaz izravno uzrokuje i jaz u povezivosti, kako navode razvojne agencije: nedostatak električne energije produbljuje digitalni jaz u ruralnim sredinama etcluster.org. U praktičnom smislu, čak i pristupačan 3G podatkovni paket je beskoristan ako je mobitel ispražnjen ili bazna stanica nema struje.

Povoljnija cijena internetskih usluga, iako je zabrinjavajuća u tako siromašnoj zemlji, zapravo se poboljšala posljednjih godina. Cijene mobilnog interneta u Burkini Faso sada su među najpovoljnijima u Zapadnoj Africi u odnosu na prihode pulse.internetsociety.org. Na primjer, osnovni paket mobilnog interneta (1 GB podatkovnog prometa) može koštati manje od 1% prosječnog mjesečnog prihoda pulse.internetsociety.org, što zadovoljava UN-ove ciljeve pristupačnosti. Međutim, cijena uređaja i dalje predstavlja prepreku – pametni telefoni, računala, pa čak i uređaji s podrškom za 4G ostaju skupi za kućanstva s niskim prihodima. Mnogi ljudi i dalje koriste osnovne mobilne telefone koji ne omogućuju pristup modernom internetu, osim jednostavnih tekstualnih (SMS) usluga.

Manje očit, ali ključan izazov je sigurnost i stabilnost infrastrukture. Burkina Faso posljednjih godina suočava se s političkom nestabilnošću i sukobima, a telekomunikacijska infrastruktura nije pošteđena. Vandalizam i napadi pobunjenika u određenim regijama (posebno na sjeveru i istoku, gdje djeluju džihadističke skupine) doveli su do desetina uništenih ili onesposobljenih odašiljačkih tornjeva developingtelecoms.com. Do kolovoza 2023., 681 telekomunikacijsko postrojenje bilo je izvan pogona ili nedostupno zbog sigurnosnih razloga – porast u odnosu na 632 godinu ranije developingtelecoms.com. Svaki oštećeni tornj znači da čitave zajednice ostaju bez povezivosti. Dodatno, tehničari ponekad ne mogu sigurno pristupiti ili popraviti tornjeve u zonama sukoba, što dovodi do dugotrajnih prekida rada. Ovaj sigurnosni izazov dodatno otežava širenje i održavanje mreže.

Na kraju, kao zemlja bez izlaza na more, međunarodna propusnost Burkine Faso ograničena je njezinom ovisnošću o podmorskim optičkim kabelima koji dolaze u susjedne obalne zemlje (Gana, Obala Bjelokosti itd.). Sav međunarodni internetski promet mora prolaziti kroz nekoliko ključnih optičkih ruta. “Upstream raznolikost” ocjenjuje se kao loša – postoji manje od tri različite međunarodne veze, što zemlju čini ranjivom na prekide regionalnih kabela pulse.internetsociety.org. (Na primjer, veliki prekid podmorskih kabela 2023. uzrokovao je poremećaje interneta diljem Zapadne Afrike, naglašavajući ovisnost Burkine Faso o pristupnim točkama kod susjeda.) Ova ograničena međunarodna infrastruktura također može održavati visoke veleprodajne troškove propusnosti, što utječe na kvalitetu i cijenu maloprodajnih internetskih usluga.

Zaključno, izazovi povezivosti u Burkini Faso su višestruki: zemljopisne praznine u pokrivenosti, problemi s elektrifikacijom i opskrbom strujom, pristupačnost uređaja i sigurnosni rizici međusobno djeluju i onemogućuju pristup internetu za većinu stanovništva.

Vladine politike i regulatorni okvir

Vlada Burkine Faso je svjesna ovih izazova te je posljednjih godina pokrenula političke mjere i inicijative za poboljšanje povezivosti. Telekomunikacijski sektor nadzire nacionalni regulator ARCEP (Autorité de Régulation des Communications Électroniques et des Postes), koji regulira operatere, upravlja spektrom i provodi standarde usluga. Općenito, Burkina Faso ima liberalizirano tržište telekomunikacija s više privatnih operatera (nakon reformi iz 2000-ih), ali država i dalje ima aktivnu ulogu u širenju pokrivenosti u nedovoljno razvijenim područjima.

Jedan od glavnih političkih alata je Fond za univerzalni pristup i usluge (FASU), državni fond koji se financira nametima na telekom kompanije. FASU se koristi za subvencioniranje širenja mreže u neprofitabilnim ruralnim “bijelim zonama”. Krajem 2022. ministar digitalne tranzicije najavio je ambiciozan plan da se mobilne i internetske usluge dovedu u 1.000 udaljenih zajednica u roku od tri godine developingtelecoms.com developingtelecoms.com. Ovaj plan uključuje izravno ulaganje javnih sredstava za izgradnju tornjeva i infrastrukture ondje gdje telekom kompanije inače ne bi ulagale. Oko 6,2 milijarde CFA (~10,5 milijuna USD) već je potrošeno na povezivanje 183 sela koja su prethodno bila izvan mreže do 2022. godine developingtelecoms.com.

Nadovezujući se na to, 2025. vlada je najavila još snažniji iskorak: planira se postavljanje 800 novih telekom tornjeva u 2025. kako bi se popunile praznine u pokrivenosti developingtelecoms.com. Od toga će 250 lokacija biti izgrađeno kroz projekt Digital Transformation Acceleration Project (PACT Digital) uz podršku Svjetske banke, a preostalih 550 tornjeva financirat će FASU developingtelecoms.com. Cilj je značajno poboljšati pokrivenost do 2027., približavajući se univerzalnom pristupu. Međutim, vrijedno je napomenuti da su službenici do sada dali malo detalja o napretku i nije jasno jesu li ovi projekti izgradnje tornjeva na dobrom putu developingtelecoms.com. Štoviše, planovi se moraju suočiti s nastavkom sigurnosnih problema – vlada još nije objasnila kako će zaštititi novu infrastrukturu od vandalizma koji pogađa postojeće tornjeve developingtelecoms.com.

Kada je riječ o regulatornom okviru, Burkina Faso ažurira svoje zakone kako bi pratila digitalni razvoj. Godine 2021. donesen je novi zakon protiv kibernetičkog kriminala, a u prosincu 2024. ARCEP je dovršio obnovu digitalnog zakonodavstva i regulative uz međunarodnu pomoć jonesday.com. To je uključivalo reviziju postojećih zakona i izradu novih propisa u skladu s najboljom praksom. Iako su detalji tehnički, namjera je modernizirati pravno okruženje telekomunikacijskog/ICT sektora – obuhvaćajući sve od licenciranja, upravljanja spektrom, zaštite potrošača do regulacije digitalnih usluga. Robusniji pravni okvir bi, u teoriji, trebao potaknuti ulaganja i poboljšati kvalitetu usluga ako se pravilno provede.

Stav vlade prema internetskoj slobodi i prekidima pristupa internetu također je vrijedan pažnje. Za razliku od nekih susjednih zemalja, Burkina Faso nije posezala za prekidima pristupa internetu u protekloj godini unatoč sigurnosnim tenzijama – zabilježeno je 0 prekida u posljednjih 12 mjeseci pulse.internetsociety.org. Ovo je pozitivan znak za stabilnost pristupa (korisnici nisu isključeni odlukom vlade), iako se to uvijek može promijeniti s promjenom sigurnosne situacije. Vlasti su, međutim, provodile politike za kontrolu određenih aspekata: primjerice, uveden je prijedlog zakona kojim bi se ograničio broj SIM kartica po osobi s ciljem suzbijanja prijevara i poboljšanja nadzora sigurnosti developingtelecoms.com. I dok općenito otvara tržište konkurenciji, vlada je ipak oprezna po pitanju potpuno neograničenih usluga (što se vidi u pristupu prema satelitskom internetu koji će biti razrađen kasnije).

Zaključno, vlada Burkine Faso aktivno sudjeluje u širenju povezanosti, koristi fondove za univerzalnu uslugu i projekte za proširenje ruralne pokrivenosti te ažurira regulatorni okvir radi poticanja konkurentnog i sigurnog telekomunikacijskog sektora. Politike su dobro osmišljene – ciljajući na nacionalnu širokopojasnu pokrivenost do 2030. – no provedba i dalje ostaje izazov zbog financijskih, logističkih i sigurnosnih ograničenja.

Ključni igrači: Međunarodni i lokalni pružatelji interneta

Unatoč izazovima, kombinacija međunarodnih telekomunikacijskih divova i lokalnih pružatelja usluga pokreće internetske usluge u Burkini Faso. Tržište se grubo može podijeliti na operatere mobilnih mreža i pružatelje internetskih usluga (ISP-ove) (neki se djelomično preklapaju):

• Orange Burkina Faso: Orange – francuska multinacionalna kompanija – vodeći je pružatelj mobilnih i internetskih usluga u zemlji. Drži otprilike 50% tržišnog udjela interneta pulse.internetsociety.org i ima gotovo 9 milijuna pretplatnika za mobilni internet (Q3 2023) digitalmagazine.bf. Orange nudi 2G/3G/4G mobilne usluge na nacionalnoj razini i također pruža fiksni širokopojasni internet (uključujući optiku u gradovima). Njegova dominacija je podržana reputacijom bolje pokrivenosti i kvalitete mreže, iako se suočava s prigovorima korisnika zbog prekida usluge i cijena.
• Moov Africa (Onatel): Moov je brend Maroc Telekoma (marokanskog operatera) i zapravo je privatizirani bivši državni telekomunikacijski operator Onatel. Ima značajan udio na tržištu mobilnih usluga s oko 6,94 milijuna pretplatnika mobilnog interneta digitalmagazine.bf (približno 40% udjela). Moov/Onatel upravlja osnovnom infrastrukturom i naslijedio je mnogo bakrenih linija i starijih mreža. Pruža DSL i nešto optičkog širokopojasnog interneta uz mobilne usluge. Podrška Maroc Telekoma znači da Moov ima izvore ulaganja, ali se tijesno natječe s Orangeom.
• Telecel Faso: Telecel je treći mobilni operator, manji lokalni igrač s oko 1,8 milijuna pretplatnika podatkovnih usluga digitalmagazine.bf (~10% udjela). Ima nišu u urbanim područjima i ponešto prisutnosti u ruralnim dijelovima, ali zbog zaostalosti u proširenju mreže i financijskih poteškoća Telecel je nedavno gubio pretplatnike digitalmagazine.bf. Telecel nema značajniju ponudu fiksnog širokopojasnog interneta, iako je eksperimentirao s nekim bežičnim rješenjima. Često se predstavlja nižim cijenama, ali se kvaliteta mreže smatra slabijom od Orangea ili Moova.
• GVA (Canalbox): Group Vivendi Africa (GVA), pod brendom Canal+ Canalbox, novi je utjecajan igrač, ali fokusiran na optički širokopojasni internet do kuće u većim gradovima. GVA je pokrenuo optički internet u Ouagadougou i Bobo-Dioulassu te bilježi eksplozivan rast. Krajem 2023. GVA je bio najveći pružatelj optičkog širokopojasnog interneta s 40.835 pretplatnika, što je povećanje od 279% u odnosu na godinu prije digitalmagazine.bf. Njegova usluga Canalbox (s neograničenim velikim brzinama) brzo privlači urbanu srednju klasu u ekspanziji i tvrtke. Uspjeh GVA pokazuje da postoji velika potražnja za brzim kućnim internetom – ali zasad ograničena na stanovnike gradova. (Važno, GVA je samo ISP i ne nudi mobilne usluge.)
• FasoNet (Onatel): FasoNet je fiksna internet-grana Onatela/Moova i povijesno glavni ISP za tvrtke i administraciju. Prema podacima o udjelu prometa na internetu, “FasoNet” drži oko 23% tržišnog udjela interneta pulse.internetsociety.org. To vjerojatno uključuje korporativne zakupne linije, ADSL priključke i nešto optičkih korisnika pod Onatelom. Broj Onatelovih optičkih pretplatnika bio je 13.050 do rujna 2023. digitalmagazine.bf (treći najveći pružatelj optike nakon GVA i Orangea). FasoNet/Onatel ima prednost jer posjeduje velik dio nacionalne telekom infrastrukture (optičke okosnice, međunarodne veze), ali se suočava s jakom konkurencijom u maloprodaji.
• Ostali ISP-ovi i inicijative: Postoji nekoliko manjih davatelja interneta, poput VTS-a (koji je imao oko 600 pretplatnika na optiku digitalmagazine.bf), te nekih satelitskih pružatelja koji opslužuju nevladine udruge ili tvrtke u udaljenim područjima. Vlada također upravlja ANPTIC-om (Nacionalna agencija za promociju informacijske i komunikacijske tehnologije), koja drži mali udio od <1% tržišta pulse.internetsociety.org – vjerojatno za e-upravu i društvene telecentre. Sve u svemu, tržište fiksnog interneta raste s vrlo niske baze, a Orange, GVA i Onatel zauzimaju gotovo svu novu potražnju za kućnim širokopojasnim pristupom.

Konkurencija i tržišna dinamika: Konkurencija na tržištu u Burkini Faso smatra se slabom do umjerenom – procjena Internet Societyja ocjenjuje je kao “slabu” s gledišta krajnjih korisnika pulse.internetsociety.org. U suštini, dva velika igrača (Orange i Maroc Telecom kroz Moov/Onatel) dominiraju, i prethodno su kažnjavani zbog problema s kvalitetom usluge i navodnog kartelskog ponašanja. Međutim, dolazak GVA Canalboxa na fiksnom internetu i prisutnost Telecela kao trećeg mobilnog operatera daju određen pritisak konkurenciji, osobito u pogledu cijena. Važno je spomenuti da su se u Burkini Faso posljednjih godina pojavili bojkot korisnika i prosvjedi zbog visokih cijena mobilnog interneta i loše usluge, što pokazuje frustraciju javnosti i tjera operatere na promjene. Regulator ARCEP povremeno intervenira – primjerice, izričući kazne Orangeu, Moovu i Telecelu zbog problema s kvalitetom usluge i zahtijevajući poboljšanja developingtelecoms.com. Sve to pokazuje da, iako ima nekoliko igrača, potrošači imaju ograničen izbor i tržište se i dalje razvija prema zdravijoj konkurenciji.

Satelitski internet: Novi horizont (Starlink i ostali)

Jedan od najzvučnijih razvoja u globalnom povezivanju je satelitski internet, posebno mreže niskozemaljskih satelita (LEO) poput Starlinka Elona Muska. Za zemlje poput Burkine Faso – s prostranim ruralnim područjima i nedovoljno razvijenom infrastrukturom – satelitski širokopojasni internet mogao bi biti prekretnica jer dostavlja brzi internet na bilo koju lokaciju bez potrebe za kopnenim tornjevima ili optikom. No, uvođenje satelitskog interneta u Burkini Faso odvija se sporo i uz mnogo regulatornih prepreka.

Početkom 2024. Starlink još nije operativan u Burkini Faso i zapravo je prodaja Starlink opreme službeno zabranjena od strane vlade ecofinagency.com. Burkina Faso je jedna od nekoliko afričkih zemalja (uključujući Obalu Bjelokosti, DR Kongo, Mali, Senegal, Zimbabve i Južnoafričku Republiku) koje su odlučile zabraniti ili ograničiti Starlink opremu dok se ne dobiju odgovarajuće licence ecofinagency.com. Iako Starlinkovi sateliti tehnički pokrivaju većinu Afrike, kompanija još nije sklopila ugovor ili dobila licencu od vlasti Burkine Faso, pa su regulatori upozorili građane na korištenje te usluge. Ova zabrana naglašava odlučnost vlade u traženju regulatorne usklađenosti (i možda zaštite domaćeg tržišta telekomunikacija) prije davanja odobrenja stranim satelitskim operaterima.

Unatoč tome, planovi za Starlink jesu na horizontu. Prema industrijskim izvorima, Burkina Faso je predviđena za početak rada Starlink usluge negdje tijekom 2024. ili 2025. blog.telegeography.com, uz uvjet odobrenja od strane vlasti. Doista, Starlink se u Africi proširio vrlo brzo posljednje dvije godine – do početka 2025. bio je prisutan u 18 afričkih zemalja africa.businessinsider.com – pa je vjerojatno samo pitanje vremena kada će Burkina Faso biti uključena. Susjedne zemlje poput Nigera već napreduju (vlada Nigera dodijelila je Starlinku licencu krajem 2024., prepoznajući ga kao način za povezivanje udaljenih zajednica). Kada postane dostupan, Starlink bi mogao ponuditi brzu, ali skupu opciju za one koji si mogu priuštiti opremu (~400 USD za antenu) i mjesečnu pretplatu od oko 50–100 USD. To je izvan dosega prosječnog stanovnika Burkine Faso, ali može biti revolucionarno za tvrtke, nevladine udruge i imućnije korisnike u ruralnim ili slabije pokrivenim područjima – popunjavajući praznine u povezivosti koje možda nikad neće dobiti optiku ili pouzdanu mobilnu uslugu.

Osim Starlinka, Burkina Faso ima iskustva s starijim rješenjima satelitskog interneta. VSAT terminali (koji koriste geostacionarne satelite) dugo su prisutni u bankama, državnim uredima i humanitarnim agencijama za povezivanje udaljenih lokacija. Međutim, tradicionalni satelitski internet je skup, s ograničenom širinom pojasa. U posljednje vrijeme, i druge tvrtke poput Viasata i Eutelsata (Konnect) pokazuju interes za afrička tržišta s novim satelitskim ponudama. Vlada Burkine Faso, u partnerstvu s međunarodnim donatorima (poput Luksemburga, koji je povezan sa satelitskim operaterom SES), omogućila je satelitsku povezivost za humanitarne potrebe etcluster.org – primjerice, za povezivanje ICT centara za zajednicu u područjima sukoba gdje zemaljske mreže ne rade.Važno je napomenuti da, iako satelitski internet može zaobići ograničenja lokalne infrastrukture, zahtijeva regulatorno odobrenje u svakoj zemlji. Vlasti su razumljivo zabrinute zbog pitanja suvereniteta, sigurnosti (nemogućnost nadzora komunikacije) i konkurencije (zaštita postojećih telekom operatera). Zabrana neregistrirane Starlink opreme pokazuje da Burkina Faso oprezno balansira ova pitanja naspram obećanja koju nova tehnologija donosi.Zaključno, satelitski internet predstavlja i veliku priliku i regulatornu dilemu za Burkinu Faso. Tehnologija bi mogla preskočiti faze razvoja zemljišne infrastrukture i povezati najteže dostupne krajeve zemlje (mjesta gdje trenutno nema signala – “nula crtica”). Tvrtke poput Starlinka na pragu su ulaska na tržište, a kada se to dogodi, Burkina Faso bi mogla ući u novu eru povezivosti za udaljene škole, ambulante i zajednice. Međutim, usvajanje će vjerojatno biti sporo i ograničeno troškovima, a vlada će i dalje strogo kontrolirati razvoj ovog sektora.

Kako se Burkina Faso uspoređuje: susjedi i globalne usporedbe

Da bismo bolje razumjeli položaj Burkine Faso u pogledu pristupa internetu, korisno je usporediti ju s nekim susjedima i sličnim državama. Država je iza mnogih svojih zapadnoafričkih susjeda po povezivosti, iako je otprilike na istoj razini kao i neke zemlje Sahela u neposrednoj blizini.

• Bjelokosna Obala (Côte d’Ivoire): Oko 45% stanovnika Bjelokosne Obale koristilo je internet do 2023. datareportal.com, više nego dvostruko u odnosu na Burkinu Faso. Bjelokosna Obala snažno ulaže u telekom infrastrukturu i ima prednost priobalne države s pristupom podmorskim kablovima. Urbanizirana središta pokriva široka 4G pokrivenost, a već postoje i pilot projekti za 5G, te raste mreža optike do kućanstava u Abidjanu. Time je Bjelokosna Obala postala jedna od digitalno najpovezanijih ekonomija regije.
• Gana: Južni susjed Burkine, Gana, je vodeća zapadnoafrička država po povezivosti. Procjena je da je internetska penetracija u Gani oko 70% u 2025. statista.com – iznimno visok udio za Afriku. Uspjeh Gane temelji se na konkurentnom telekom tržištu, rasprostranjenosti 3G/4G mreže (uključujući sela) i agresivnom širenju širokopojasnih usluga. Također ima višu stopu pismenosti i urbanizacije što povećava usvajanje interneta. Jaz između Gane i Burkine Faso pokazuje koliko politika i tržišna dinamika mogu utjecati na rezultate.
• Mali i Niger: Ova dva susjeda suočavaju se sa sličnim izazovima kao Burkina Faso (kopneni položaj, velike ruralne populacije, sigurnosni problemi). Internetska penetracija u Maliju kreće se u okvirima sličnim kao u Burkini – oko 20% ili manje (precizne brojke variraju, a sukobi ometaju rad mreža u nekim dijelovima Malija). Niger ima jednu od najnižih stopa korištenja interneta na svijetu – oko 5–10% stanovništva posljednjih godina etcluster.org. Prostorna prostranost, pustinjski teren i vrlo niska elektrifikacija čine povezivost izuzetno teškom. Burkina Faso nešto je ispred Nigera, ali sva tri sahelska susjeda znatno zaostaju za afričkim prosjekom.
• Nigerija: Najnaseljenija afrička država ima oko 40% stanovništva online (oko 50–60% prema nekim procjenama 2023.). Sama veličina zemlje daje joj najveći broj internetskih korisnika u Africi, ali u postotcima to je podsjetnik da ni najrazvijenija afrička tržišta nisu uspjela povezati ni polovicu stanovništva s internetom. Burkina Faso sa svojih 20% izgleda malo, ali nije toliko daleko od Nigerije prije nekoliko godina – što ukazuje na mogućnost brzog napretka uz prave investicije.
• Globalni prosjek: Oko 66% svjetske populacije povezano je s internetom u 2024. datareportal.com. Države predvodnice (Europa, Sjeverna Amerika i dijelovi Azije) imaju više od 90% penetracije. I unutar Afrike ima izuzetaka poput Maroka (~92%) i manjih država kao Cabo Verde (~73%) koje pokazuju što je moguće statista.com. Burkina Faso sa svojih ~20% jasno je na donjem dijelu globalnog spektra. To dodatno naglašava potrebu za ubrzanjem – država bi morala utrostručiti ili učetverostručiti broj korisnika da bi dostigla trenutni svjetski prosjek.

Zaključno, Burkina Faso zaostaje za regionalnim i globalnim kolegama u pristupu internetu, naročito u usporedbi s priobalnim i razvijenijim ekonomijama. Ipak, nalazi se otprilike tamo gdje se i očekuje s obzirom na ekonomski i geografski kontekst (slično Maliju/Nigeru). Postoji nada da će aktualni projekti i nove tehnologije (izgradnja optike, širenje 4G, satelitski širokopojasni internet) omogućiti Burkini Faso smanjenje ovog jaza u sljedećim godinama, možda i preskakanje razvojnih faza.

Prilike i prepreke za širenje povezanosti

Gledajući unaprijed, Burkina Faso nalazi se na prekretnici što se tiče digitalnog razvoja. Postoji nekoliko poticajnih prilika koje bi mogle ubrzati pristup internetu, ali i trajne prepreke koje ga mogu usporiti. Evo analize najznačajnijih čimbenika:

Prilike koje potiču rast povezivosti:

• Vladine i donatorske inicijative: Zalaganje za izgradnju 800 novih tornjeva i povezivanje 1.000 udaljenih zona do 2027. developingtelecoms.com developingtelecoms.com predstavlja veliku priliku. Ako se plan ostvari, drastično će se povećati pokrivenost mobilnim signalom. Međunarodni partneri za razvoj (Svjetska banka itd.) i Fond za univerzalnu uslugu ulažu kapital da bi to omogućili. Ova ulaganja mogu smanjiti jaz u pokrivenosti i omogućiti milijunima stanovnika pristup mreži.
• Širenje 4G (i budućeg 5G): Burkina Faso ubrzano nadograđuje mrežu s 2G/3G na 4G LTE. Samo u 2023. broj 4G pretplata porastao je za 79% digitalmagazine.bf kako su operateri širili LTE pokrivenost. Veće brzine i kvalitetnija usluga mogu poboljšati korisničko iskustvo i privući nove korisnike (ljudi su skloniji korištenju interneta ako je brz, stabilan i pouzdan). Iako 5G još nije uveden, pripreme kroz izgradnju optičke infrastrukture i podatkovnih centara olakšat će buduće uvođenje 5G u gradskim središtima kad za to dođe vrijeme.
• Rast optike: Nagli porast fiber-to-the-home pretplata (zahvaljujući tvrtkama poput GVA Canalbox i drugima) stvara sloj korisnika velikih brzina u gradovima. To ima dodatne efekte: u lokalnom okruženju može nastati više digitalnog sadržaja i usluga kada kritična masa ima brzi internet. To također potiče mobilne operatere na poboljšanja jer korisnici vide što je prava širokopojasna usluga. Sve veća domaća optička mreža (uključujući optiku prema susjednim državama) smanjit će troškove bandwidtha i povećati pouzdanost s vremenom.
• Pad cijena i pristupačnost: Cijena mobilnog interneta u Burkini Faso pada, čime postaje jedno od najpristupačnijih tržišta podatkovnog prometa u Africi pulse.internetsociety.org. Dostupni su i jeftini osnovni pametni telefoni. Kako uređaji i paketi podatkovnog prometa postaju jeftiniji, sve veći dio stanovništva može se priključiti internetu. Postoje dokazi da čak i siromašni ruralni korisnici kupuju podatke ako su dovoljno jeftini i ako vide koristi (npr. za komunikaciju, mobilno bankarstvo ili zabavu).
• Mlada, motivirana populacija: Burkina Faso ima mlado stanovništvo (medijan starosti oko 17 godina). Ova digitalna generacija općenito rado koristi društvene mreže, online servise i pametne telefone. Predstavljaju golemo tržište za internet pristup – ako uđu preduvjeti infrastrukture i pristupačnosti. Već sad platforme poput Facebooka imaju milijune burkinskih računa (često korištenih povremeno). Ova skrivena potražnja mogla bi postati trajnom kada se pokrivenost proširi.
• Satelitski internet i inovativna tehnologija: Pristizanje LEO satelitskih mogućnosti (Starlink), ali možda i drugih inovacija (kao što su community Wi-Fi hubovi, baloni ili dronovi za povezivost) pružaju nepredvidivu priliku. Ako Burkina Faso iskoristi te tehnologije, mogla bi zaobići neka uska grla tradicionalne infrastrukture. Primjerice, povezivanje škole ili ambulante u udaljenom području preko satelita može se realizirati mnogo brže nego čekanjem na optiku ili mikrovalne linkove. Također, vladina otvorenost prema pilot projektima (npr. korištenje satelita za hitne komunikacije) ukazuje na spremnost za nove pristupe gdje imaju smisla.

Prepreke i izazovi koji traju:

• Siromaštvo i niska pismenost: Temeljni socioekonomski faktori ne mogu se izostaviti. Velik dio stanovništva Burkine Faso živi u siromaštvu i ima ograničeno formalno obrazovanje. Čak i kada je internet dostupan, mnogi si ne mogu priuštiti pametni telefon ili računalo, a neki, osobito starije osobe, nemaju dovoljnu pismenost i digitalne vještine da koriste online usluge. Ova prepreka ljudskog kapitala znači da samo izgradnja mreže nije dovoljna – potrebni su programi digitalne pismenosti, sadržaj na lokalnim jezicima i usluge koje nude jasnu korist ruralnom stanovništvu (npr. informacije za poljoprivredu, mobilno bankarstvo, itd.).
• Električna infrastruktura: Kao što je ranije spomenuto, dostupnost električne energije je niska (posebno u ruralnim područjima). Dok se stopa elektrifikacije ne poveća (osiguravajući struju selima i stabilniju opskrbu gradova), pristup internetu ostat će ograničen. Česti nestanci struje ili zajednice bez mreže znače prekide povezivosti. Telekom sektor mogao bi ulagati u solarna rješenja i rezervne sustave za tornjeve i punionice u zajednicama kako bi to ublažio.
• Sigurnost i politička stabilnost: Sigurnosna kriza zbog ekstremističkih pobuna predstavlja veliku prepreku. One dovode do uništavanja infrastrukture developingtelecoms.com, ali i usmjeravaju pozornost i resurse vlasti na sigurnost. U nestabilnim područjima kompanije oklijevaju ulagati u nove lokacije, a čak i održavanje postojećih može biti rizično. Politička nestabilnost (npr. državni udari 2022.) također usporava regulatorne reforme i destimulira strane investicije. Stabilnost je ključna za uspjeh telekom projekata.
• Regulatorne prepreke: Premda je vlada proaktivna, i dalje postoje regulatorne i birokratske prepreke koje usporavaju napredak. Primjerice, kašnjenje s dozvolama za nove tehnologije poput Starlinka pokazuje oprezan pristup koji, iako razumljiv, znači da javnost mora duže čekati na tehnički dostupne usluge ecofinagency.com. Također, dodjela frekvencijskog spektra za širenje (poput 5G) i ubrzavanje dozvola za izgradnju tornjeva su područja gdje bi politika mogla biti usko grlo ako se ne unaprijedi. Održavanje ravnoteže između kontrole i inovativnosti bit će stalan izazov za regulatore.
• Tržišno natjecanje i ulaganja: Trenutna struktura tržišta možda ograničava agresivno širenje. Dva najveća operatera (Orange i Moov) nemaju preveliku motivaciju za plasman u nerentabilna ruralna područja bez vanjskog pritiska. Telecel, manji igrač, ima ograničeni kapital za samostalno širenje pokrivenosti. Potrebna su stalna ulaganja – bilo kroz nove sudionike ili javno-privatna partnerstva – za guranje povezivosti dalje. Ako tržište ostane poludominantno, poboljšanja u cijeni i kvaliteti mogla bi stagnirati nakon početnog investicijskog vala (financiranog od donatora/vlade).
• Održavanje i kvaliteta usluge: Izazov je osigurati da postojeće veze zapravo daju upotrebljiv internet. Korisnici se često žale na niske brzine i prekide mreže. Prosječne brzine skidanja u Burkini Faso tijekom 2023. iznosile su oko 35,7 Mbps na mobilnim i 43,2 Mbps na fiksnim linijama pulse.internetsociety.org, što je na papiru solidno, ali su razlike između gradova i sela ogromne. Na selima, stvarne brzine često su samo djelić navedenih, ako ikakav pristup postoji. Zagušenja mreže u gradovima i ograničena međunarodna širina pojasa također mogu narušiti kvalitetu. Bez stalnog održavanja i nadogradnji, korisničko iskustvo može ostati loše, što dovodi do pada interesa za korištenje interneta.

Izgledi: Unatoč preprekama, opći trend za Burkinu Faso je postupno poboljšanje povezivosti. Razdoblje od 2023. do 2025. obilježeno je zamahom – s fokusom na politike, infrastrukturne projekte i tehnološke pilote. Ako se održi mir i stabilnost, i ako se svi planirani projekti (izgradnja tornjeva, širenje optike, mogući dolazak Starlinka) ostvare, Burkina Faso bi do kraja ovog desetljeća mogla znatno povećati udio korisnika interneta. Optimistično, zemlja bi mogla s današnjih ~20% doći na 40–50% do 2030. – što bi bilo ‘dostizanje’ susjeda iz regije. To bi potpuno transformiralo društveno-gospodarski pejzaž, otvarajući nove prilike za obrazovanje, e-trgovinu, e-upravu i još mnogo toga.

Ipak, “posljednja milja” povezivosti – dolazak do najteže povezivih populacija – vjerojatno će ostati najteži izazov. Kombinacija siromaštva, udaljenih geografskih područja i nesigurnosti znači da bi, bez kontinuiranih napora i inovacija, dio stanovništva mogao ostati offline čak i dok ostatak napreduje. Digitalni jaz unutar Burkine Faso mogao bi se produbiti ako urbane zone uživaju prednosti optike i 5G-a, dok neka ruralna područja još uvijek muku muče s 2G mrežom. Premostiti taj jaz neće zahtijevati samo tehnologiju, već i pristupe koje pokreće zajednica, uključive politike i možda regionalnu suradnju (budući da internet ne poznaje granice).

Zaključno, internetska budućnost Burkine Faso nalazi se između velikih nada i surovih stvarnosti. Trenutno je stanje pomalo trijezno – samo petina građana je online, s očitim nejednakostima – no aktualne inicijative i nove tehnologije ulijevaju puno nade. Dolazeće godine bit će ključne kako bi se vidjelo mogu li se ostvariti “Starlink snovi” i ciljevi širokopojasne pokrivenosti cijele države, uvodeći Burkinu Faso čvrsto u digitalno doba. Svijet promatra kako ova izdržljiva nacija preuzima zahtjevan zadatak povezivanja svog stanovništva, selo po selo i korisnika po korisnika.

Izvori:

• Internet Society Pulse – Izvješće o zemlji Burkina Faso (2023) pulse.internetsociety.org developingtelecoms.com
• ARCEP Burkina Faso – Tržišni podaci za Q3 2023 (objavljeno u siječnju 2024.) digitalmagazine.bf digitalmagazine.bf
• Developing Telecoms – Burkina Faso će proširiti povezanost na slabije pokrivena područja do 2027. developingtelecoms.com; Planirane nove tornjeve za 2025. developingtelecoms.com developingtelecoms.com
• Ecofin Agency – Starlinkov izazov u Africi: navigiranje regulativama (ožujak 2024.) ecofinagency.com
• DataReportal – Digitalno 2024: Burkina Faso (siječanj 2024.) digitalmagazine.bf
• Emergency Telecom Cluster (ETC) Sahel infografika (siječanj 2024.) etcluster.org
• Statista / Business Insider Africa – Usporedbe internetske penetracije (podatci 2023.–2025.) statista.com datareportal.com
• Internet World Stats / Podaci Svjetske banke – Globalni i regionalni referentni podaci za korištenje interneta datareportal.com pulse.internetsociety.org