- Otkrivanje i priroda: Kometa 3I/Atlas prvi put je uočena 1. srpnja 2025. teleskopom ATLAS u Čileu. To je tek treći poznati međuzvjezdani objekt (nakon ʻOumuamue i kometa Borisov) ikad opažen kako prolazi kroz naš Sunčev sustav [1] [2]. Njena je putanja snažno hiperbolična i juri brzinom od otprilike 219.000 km/h (oko 60 km/s) [3] [4], što potvrđuje da potječe iz drugog zvjezdanog sustava.
- Prelet pored Marsa (3. listopada 2025.): 3I/Atlas će se vrlo približiti Marsu – na otprilike 30 milijuna kilometara udaljenosti – 3. listopada 2025. [5] [6]. Ovo je najbliži prolazak kometa pored bilo kojeg planeta. Zapravo, ESA izvještava da će između 1. i 7. listopada njezini Marsovi orbiteri (Mars Express i ExoMars Trace Gas Orbiter) biti usmjereni na 3I/Atlas, dosežući minimalnu udaljenost (~30 milijuna km) 3. listopada [7] [8]. NASA je, u međuvremenu, najavila da će i njezini uređaji na površini Marsa (roveri Perseverance i Curiosity) te Mars Reconnaissance Orbiter također pokušati promatrati komet tijekom tog razdoblja [9]. (NASA-ina misija Psyche – na putu prema asteroidu 16 Psyche – također će “baciti pogled” na 3I/Atlas blizu Marsa [10].)
- Misija na Jupiter (studeni 2025): Nakon Marsa, ESA-in Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE) usmjerit će svoje instrumente prema 3I/Atlasu između 2. i 25. studenog 2025. [11] [12]. Ovo je vrijeme odabrano s namjerom: 3I/Atlas doseže perihel (najbližu točku Suncu) krajem listopada, a JUICE će ga promatrati odmah nakon toga. U perihelu Sunčeva toplina će eruptirati ledove kometa u svijetlu auru i dugi rep, a JUICE – sa svojim snažnim kamerama – očekuje se da će zabilježiti 3I/Atlas u njegovom najaktivnijem stanju [13] [14]. ESA napominje da će podaci iz tog razdoblja “pružiti najvrjednije podatke, otkrivajući njegov pravi kemijski sastav i aktivnost na vrhuncu intenziteta” (s blistavom aurom plina i prašine) [15].
- Perspektiva sa Zemlje (prosinac 2025): 3I/Atlas će cijelo vrijeme ostati udaljen od Zemlje. Ne predstavlja prijetnju za nas (najbliži prilaz Zemlji ~1,8 AJ ili oko 169 milijuna milja u prosincu 2025. [16] [17]). Taj prolazak pored Zemlje također će omogućiti nova promatranja kada se komet ponovno pojavi iz Sunčevog odsjaja. U međuvremenu, astronomi na Zemlji već su prikupili mnogo podataka: Hubble je snimio komet u srpnju, a Webb, SPHEREx i drugi teleskopi promatrali su ga tijekom kolovoza [18] [19].
- Veličina i sastav: Analiza teleskopskih slika pokazuje iznenađujuće veliki oblak materijala. Hubbleova opažanja postavljaju gornju granicu za jezgru od oko 5,6 km u promjeru (ali može biti i mala kao ~0,44 km) [20]. Najupadljivije, infracrveni spektar s JWST-a i SPHEREx-a otkriva da je 3I/Atlas okružen golemim oblakom ugljičnog dioksida – otprilike 95% emisije čini CO₂, uz samo tragove vodene pare [21]. Ovo je u suprotnosti s tipičnim kometima Sunčevog sustava (koji obično ispuštaju uglavnom vodeni led), što sugerira da kemija kometa može biti vrlo različita.
- Znanstvena prilika: Astronomi opisuju 3I/Atlas kao “glasnika izdaleka.” Kako objašnjava Space.com, proučavanje ovog kometa omogućit će znanstvenicima izravnu usporedbu “njegovog sastava s kometima nastalim u našem Sunčevom sustavu” – testirajući dijele li drugi planetarni sustavi poznate sastojke ili sadrže egzotične kemikalije [22]. Posebno će promatranje 3I/Atlasa u perihelu (putem JUICE-a i drugih letjelica) omogućiti mjerenje njegovog cjelokupnog sastava plinova i prašine, što će kometu dati kemijski otisak prsta. Ako se njegov sastav podudara s poznatim kometima, to bi sugeriralo zajedničke građevne blokove diljem galaksije; ako ne, možda ćemo svjedočiti novim spojevima jedinstvenima za okoliš druge zvijezde [23] [24].
- Neobične anomalije i teorije: Komet je već iznenadio promatrače. Slike s Gemini South pokazale su slabi “anti-rep” koji se proteže od Sunca – neobična konfiguracija koja je više usklađena sa smjerom Sunčevog vjetra nego s uobičajenim repovima kometa [25]. Spektri s Very Large Telescope čak su otkrili cijanid i nikal (ali ne i željezo) u komi, neobičan omjer koji su neki usporedili s industrijskim procesima [26]. Ove neobičnosti potaknule su rubne teorije. Posebno je harvardski astrofizičar Avi Loeb bio suautor rada u kojem tvrdi da “profil sjaja i orbitalna putanja” 3I/Atlas “prkose konvencionalnim objašnjenjima” [27], pa čak i nagađa o umjetnom (“vanzemaljskom”) podrijetlu. Ipak, prevladava mišljenje da je 3I/Atlas prirodni komet. David Jewitt sa UCLA-e (koji je vodio Hubbleovo istraživanje) rekao je za NPR da 3I/Atlas pokazuje “klasične znakove kometarnog ponašanja”: njegova proizvodnja prašine i brzine izbacivanja su “unutar očekivanih raspona za kometarnu aktivnost” [28], a još je daleko od Sunca (~4 AJ), pa bi se snažne emisije plinova pojavile tek kasnije [29]. Ukratko, većina stručnjaka upozorava da 3I/Atlas vjerojatno slijedi fiziku kometa rođenog u hladnim vanjskim područjima neke daleke zvijezde.
Gledajući unaprijed: Što nam 3I/Atlas može otkriti
Ovaj tjedan bliski prolazak označava tek početak intenzivne promatračke kampanje. Kada 3I/Atlas krajem listopada zaranja iza Sunca, teleskopi sa Zemlje će ga izgubiti iz vida, ali sateliti na Marsu i Jupiteru (a kasnije i teleskopi na Zemlji u prosincu) nastavit će priču. Tijekom perihela i na svom putu prema van pored Jupitera (početkom 2026.) komet bi trebao otkriti svoje tajne – ili barem svoje uobičajeno kometno lice. Kako jedan komentator primjećuje, promatranje 3I/Atlasa u ovoj aktivnoj fazi “pružit će neke od najjasnijih uvida do sada u misterij međuzvjezdanih kometa” [30]. Bez obzira bude li se ponašao očekivano ili priredi još iznenađenja, astronomi diljem svijeta pratit će svaki trag plina, prašine ili svjetlosti koji ostavi. Ovaj rijedak kozmički susret odvija se u stvarnom vremenu, a NASA, ESA i opservatoriji udružuju podatke u nadi da će napokon shvatiti prirodu ovog galaktičkog posjetitelja [31] [32].
Izvori: Promatranja i planovi misija NASA-e i ESA-e; izvještaji iz The Independent/AP [33] [34]; analize i stručni komentari sa Space.com [35] [36]; astronomski tisak (Sky & Telescope) [37] [38]; i objavljene studije (Avi Loeb i dr., David Jewitt i dr.) [39] [40]. Svi datumi i podaci su ažurni na listopad 2025.
References
1. www.esa.int, 2. www.space.com, 3. dailygalaxy.com, 4. www.space.com, 5. apnews.com, 6. www.esa.int, 7. www.esa.int, 8. www.skyatnightmagazine.com, 9. www.skyatnightmagazine.com, 10. www.space.com, 11. www.esa.int, 12. www.space.com, 13. www.esa.int, 14. www.space.com, 15. www.space.com, 16. apnews.com, 17. science.nasa.gov, 18. science.nasa.gov, 19. dailygalaxy.com, 20. science.nasa.gov, 21. dailygalaxy.com, 22. www.space.com, 23. www.space.com, 24. dailygalaxy.com, 25. dailygalaxy.com, 26. dailygalaxy.com, 27. www.thesouthafrican.com, 28. www.thesouthafrican.com, 29. www.thesouthafrican.com, 30. www.space.com, 31. www.space.com, 32. www.thesouthafrican.com, 33. apnews.com, 34. www.space.com, 35. www.space.com, 36. www.space.com, 37. www.skyatnightmagazine.com, 38. www.skyatnightmagazine.com, 39. www.thesouthafrican.com, 40. www.thesouthafrican.com
