Sažetak svemirskih vijesti: 26. lipnja 2025.
Sadržaj
– SpaceX i Axiom-4: Nova era za ISS i Starlink
– Starlink, Kuiper i globalna utrka satelitskog interneta
– Višekratni sateliti: Lux Aeterna Delphi i budućnost letjelica
– Kvantno i rubno računalstvo u orbiti
– Promatranje Zemlje: Biomass, EarthDaily i praćenje okoliša
– Satelitske snimke u sukobima: Iranska nuklearna postrojenja
– Regulacija svemira: EU Space Act i globalno smanjenje otpada
– Satelitske komunikacije: Laserski proboji, pomorstvo i 5G
– Neaktivni sateliti i misterij Relay-2
– Ostala značajna lansiranja i misije
– Satelitski podaci mijenjaju javne usluge
– Pregled: Sljedeći koraci u svemirskoj revoluciji
– Sažetak u točkama
– Dodatno čitanje i izvori
SpaceX i Axiom-4: Nova era za ISS i Starlink
Povijesna misija Axiom-4
Misija Axiom-4 (Ax-4), koju je lansirao SpaceX, označava ključni trenutak u komercijalnim ljudskim svemirskim letovima i međunarodnoj suradnji. Crew Dragon “Grace” prevezao je astronaute iz SAD-a, Indije, Poljske i Mađarske na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) na 14-dnevnu misiju s naglaskom na znanost, edukaciju i komercijalne aktivnosti. Posebno se ističe Group Captain Shubhanshu Shukla kao prvi indijski astronaut na ISS-u, što je prekretnica za indijske svemirske ambicije (bbc.com).
Misija Ax-4 uključivala je i postavljanje 27 Starlink satelita, dodatno proširujući SpaceX-ovu globalnu internetsku mrežu (space.com).
Najvažniji trenuci misije:
– Prvi ISRO astronaut na ISS-u.
– Multinacionalna posada, uključujući astronaute iz ESA-e i Mađarske.
– Planirano više od 60 znanstvenih eksperimenata.
– Lansiranje Starlink satelita za širenje globalnog interneta.
Povezano izvještavanje:
– NASA blog: Axiom Mission 4 prilazi ISS-u
– SpaceX lansira Axiom Space posadu na ISS
– Ax-4 privlači međunarodnu publiku
Brza ekspanzija Starlinka
Starlink konstelacija SpaceX-a nastavlja agresivan rast, a posljednje lansiranje povećalo je broj aktivnih satelita na više od 7.800 (space.com). Falcon 9 raketa korištena za ovu misiju ostvarila je svoje 20. slijetanje, pokazujući ponovnu upotrebljivost i operativni tempo SpaceX-a.
Ključne točke:
– Starlink cilja na 42.000 satelita za globalnu pokrivenost.
– Internet niske latencije i velike brzine za IoT, poduzeća i ruralne korisnike.
– I dalje postoje zabrinutosti oko svemirskog otpada i ometanja astronomskih promatranja (pressebox.de).
Dodatno čitanje:
– Fotografije lansiranja Starlinka
– Starlink vs NBN u Australiji
– Utjecaj Starlinka u Italiji
Starlink, Kuiper i globalna utrka satelitskog interneta
Amazonov projekt Kuiper
Amazon je lansirao drugu seriju Kuiper satelita, postavivši 27 novih jedinica pomoću ULA Atlas V rakete (theregister.com). Kuiper ima za cilj konkurirati Starlinku, ali Amazon se suočava s izazovima ispunjavanja FCC zahtjeva i postizanja globalne pokrivenosti.
Ruska konstelacija Rassvet
Rusija je najavila skorije lansiranje svoje satelitske internetske konstelacije “Rassvet”, analoga Starlinku. Prvih 16 satelita planirano je za lansiranje u prosincu 2025., s planom za više od 900 satelita do 2035. godine (ixbt.com).
Satelitski internet za mobilne uređaje i IoT
T-Mobile će 23. srpnja lansirati svoju Starlink-satelitsku uslugu za mobilne uređaje, “T-Satellite”, nudeći nacionalnu pokrivenost i satelitsko slanje poruka za 10 USD mjesečno (mashable.com). Usluga će podržavati i Android i iOS, a podaci i hitne funkcije dolaze kasnije 2024. (rollingstone.com).
Sažetak:
– Starlink, Kuiper i Rassvet natječu se za globalnu dominaciju širokopojasnog interneta.
– Satelitske usluge izravno na uređaj postaju stvarnost.
– Satelitski internet sve je važniji za IoT, poduzeća i ruralnu povezanost.
Višekratni sateliti: Lux Aeterna Delphi i budućnost letjelica
Proboj Lux Aeterne
Startup iz Denvera, Lux Aeterna, predstavio je “Delphi”, višekratnu satelitsku platformu dizajniranu za preživljavanje višestrukih ponovnih ulazaka i ponovnih lansiranja (techcrunch.com). Uz podršku od 4 milijuna dolara, Delphi koristi naprednu tehnologiju toplinskog štita i cilja do 15 letova ili 15 godina u orbiti (payloadspace.com).
Ključne značajke:
– Potpuno višekratni satelitski bus s toplinskim štitom i padobranom.
– Cilj je smanjiti troškove lansiranja i povećati fleksibilnost misija.
– Model najma za povrat tereta i testiranje u orbiti.
Dodatno čitanje:
– Vijesti o financiranju Lux Aeterne
– Detalji o pre-seed financiranju
Kvantno i rubno računalstvo u orbiti
Kvantni sateliti i sigurne komunikacije
Prvo fotoničko kvantno računalo u orbiti lansirano je na SpaceX-ovoj Transporter-14 misiji, omogućujući analizu podataka u stvarnom vremenu na satelitima (dig.watch). QUICK³ nanosatelit testira kvantnu komunikacijsku tehnologiju kako bi prijenosi podataka postali neprobojni, otvarajući put globalnoj kvantnoj mreži (buzzly.fr).
Ključne točke:
– Kvantna računala i sigurni komunikacijski sateliti sada su operativni u orbiti.
– Rubno računalstvo u svemiru omogućuje brzu obradu podataka za primjene poput praćenja požara i istraživanja dubokog svemira.
– Europski QUICK³ satelit demonstrira kvantnu komunikaciju s jednim fotonom (muyinteresante.com).
Promatranje Zemlje: Biomass, EarthDaily i praćenje okoliša
ESA-in satelit Biomass
Satelit Biomass Europske svemirske agencije isporučio je svoje prve zadivljujuće slike, koristeći P-band radar za mapiranje šuma i podzemnih značajki (armees.com). Misija ima za cilj revolucionirati naše razumijevanje globalnog ugljičnog ciklusa i strukture šuma (broadcastprome.com).
Najvažniji trenuci misije:
– 12-metarska P-band radarska antena za “rendgenski pogled” kroz guste krošnje.
– Prva detaljna globalna inventura nadzemne biomase.
– Podrška klimatskim istraživanjima i održivom upravljanju šumama (deutschlandfunk.de).
Dodatno čitanje:
– Prve slike i detalji misije
– Mjerenje CO2 u šumama
– Napredni radarski uvidi
EarthDaily-ova konstelacija nove generacije
EarthDaily Analytics lansirao je prvi satelit svoje nove konstelacije, obećavajući svakodnevne, AI-potpomognute, znanstveno kalibrirane globalne slike (lelezard.com). Cijeli sustav od deset satelita trebao bi biti operativan iduće godine, transformirajući način na koji industrije i vlade prate promjene na planetu (europapress.es).
Primjene:
– Detekcija promjena za poljoprivredu, šumarstvo i urbanističko planiranje.
– AI-analitika za pametnije donošenje odluka.
– Podrška za ublažavanje klimatskih promjena i odgovor na katastrofe.
Dodatno čitanje:
– Najava lansiranja EarthDaily-a
– Utjecaj EarthDaily-a
Ostale značajne misije promatranja Zemlje
– TANGO satelit: Nanosateliti visoke rezolucije za praćenje industrijskih stakleničkih plinova (tno.nl).
– CO2M misija: Portugalske tvrtke pomažu u lansiranju tri satelita za praćenje stakleničkih plinova (noticiasaominuto.com).
– Wuhan-1: AI i daljinsko snimanje za zaštitu poljoprivrednog zemljišta u stvarnom vremenu (wuhan.gov.cn).
– Murmuration: Satelitski podaci za procjenu utjecaja turizma u Toulouseu (francebleu.fr).
Satelitske snimke u sukobima: Iranska nuklearna postrojenja
Praćenje štete i geopolitičke implikacije
Nedavni američki i izraelski zračni napadi na iranska nuklearna postrojenja u Fordu, Isfahanu i Natanzu detaljno su dokumentirani satelitskim snimkama Maxar Technologies i drugih (bbc.com). Snimke visoke rezolucije otkrivaju uništene zgrade, ulaze u tunele i kratre, ali obavještajni podaci sugeriraju da su napadi samo odgodili iranski nuklearni program za nekoliko mjeseci, a ne godina (the-independent.com).
Ključni uvidi:
– Satelitske snimke ključne su za neovisnu provjeru vojnih tvrdnji.
– Procjene štete pokazuju značajna uništenja na površini, ali ograničen utjecaj na podzemnu infrastrukturu (xataka.com).
– Korištenje komercijalnih satelita redefinira transparentnost u suvremenom ratovanju (marketplace.org).
Dodatno čitanje:
– BBC Verify analiza
– Euronews satelitske slike
– Ynetnews izvještavanje
Regulacija svemira: EU Space Act i globalno smanjenje otpada
EU Space Act
Europska komisija predložila je prvi jedinstveni svemirski propis, “EU Space Act”, za usklađivanje pravila o zbrinjavanju satelita, praćenju otpada i kibernetičkoj sigurnosti (upi.com). Akt ima za cilj učiniti europski svemirski sektor sigurnijim i konkurentnijim, zahtijevajući procjene rizika i ekološke standarde za sve operatere (tek.sapo.pt).
Ključne odredbe:
– Obavezno uklanjanje satelita nakon 25 godina (ili 1 godine za LEO).
– Kibernetički zahtjevi za sve operatere.
– Baza podataka svemirskih objekata i stroža pravila za lansiranje/zbrinjavanje.
– Koordinacija mega-konstelacija radi sprječavanja sudara (politico.eu).
Dodatno čitanje:
– Observador: Detalji EU svemirskog zakona
– elmundo.es: 50.000 satelita do 2035.
– 24noticias.sapo.pt: Sigurnost satelita
Pregled svemirskog otpada
S više od 128 milijuna komada otpada u orbiti i porastom lansiranja satelita, smanjenje otpada sada je globalni prioritet. Pristup EU-a mogao bi postati model za druge svemirske sile.
Satelitske komunikacije: Laserski proboji, pomorstvo i 5G
Laserska komunikacija: Kineski rekord od 1 Gbps
Kineski znanstvenici postavili su novi rekord prijenosa podataka od 1 Gbps s geostacionarnog satelita 36.000 km iznad Zemlje koristeći 2W laser—pet puta brže od trenutnog kapaciteta Starlinka (antikor.com.ua). To je postignuto korištenjem adaptivne optike i prijema s raznolikošću modova (t3n.de).
Implikacije:
– Potencijal za stabilan, nisko-šumni, dalekometni satelitski internet.
– Moglo bi revolucionirati komercijalnu i civilnu svemirsku povezanost (digitech.news).
Pomorska i 5G satelitska povezanost
– Alén Space Satmar: Lansiran radi validacije VDES pomorskog komunikacijskog standarda, poboljšavajući sigurnost i učinkovitost na moru (infoespacial.com).
– Solstadova OSV flota: Nadograđena Starlinkom i VSAT-om za naprednu povezivost offshore brodova (rivieramm.com).
– France 2030: CTO i TDF demonstrirat će 5G putem LEO satelita, s implementacijom do 2028. (alloforfait.fr).
Neaktivni sateliti i misterij Relay-2
Radio signal Relay-2
Snažan radio signal detektiran u lipnju 2024. praćen je do NASA-inog davno neaktivnog satelita Relay-2, koji je šutio od 1967. (sciencealert.com). Događaj, vjerojatno uzrokovan udarom mikrometeoroida ili elektrostatičkim pražnjenjem, ističe nove rizike i istraživačke prilike vezane uz svemirski otpad (livescience.com).
Ključne spoznaje:
– “Zombi sateliti” mogu emitirati neočekivane signale, otežavajući astronomska istraživanja.
– Događaj naglašava potrebu za boljim praćenjem svemirskog otpada i dijagnostikom zdravlja satelita (newscientist.com).
Dodatno čitanje:
– Vice: Relay-2 “vrisak iz groba”
– pravda.ru: Elektrostatičke pojave u orbiti
– wibnet.nl: Astronomi iznenađeni čudnim bljeskovima
Ostala značajna lansiranja i misije
– Blue Canyon Technologies: Lansirao CubeSat za NASA-inu ARCSTONE lunarnu kalibracijsku misiju (asdnews.com).
– TrustPoint: Lansirao treći satelit “Time Flies” za napredne PNT usluge (bastillepost.com).
– Plan-S: Turska tvrtka proširuje IoT satelitsku flotu s četiri nova lansiranja (turkiyetoday.com).
– Kongsberg N3X: Dovršava konstelaciju za pomorski nadzor (asdnews.com).
– Bahrainov Al-Munther: Prvi lokalno razvijen satelit lansiran za praćenje okoliša (aljazeera.net).
Satelitski podaci mijenjaju javne usluge
Inicijative financirane od strane UK i ESA-e
Britanska svemirska agencija financira pet projekata s 2,5 milijuna funti za korištenje satelitskih podataka u transformaciji javnih usluga (computerweekly.com). Primjene uključuju sigurnost infrastrukture, praćenje bioraznolikosti, otkrivanje curenja metana i održivu poljoprivredu (openaccessgovernment.org).
Obrazovanje i povezivost
– Intelsat i WPDI: Satelitski internet za obrazovanje u Južnom Sudanu i Ugandi (techafricanews.com).
– Malavi: Satelitske i optičke inicijative za smanjenje troškova i poboljšanje ruralne povezanosti.
Pregled: Sljedeći koraci u svemirskoj revoluciji
Ključni trendovi i zaključci
– Komercijalizacija i internacionalizacija: Misije poput Ax-4 i širenje Starlinka demokratiziraju pristup svemiru i povezivosti.
– Održivost i regulacija: EU Space Act i višekratni sateliti poput Delphi-ja odgovaraju na hitnu potrebu za smanjenjem otpada i troškova.
– Tehnološki proboji: Kvantno računalstvo, laserske komunikacije i AI-analitika transformiraju mogućnosti satelita.
– Promatranje Zemlje i klimatska akcija: Nove misije pružaju neviđene podatke za praćenje okoliša, klimatsku znanost i odgovor na katastrofe.
– Sigurnost i geopolitika: Satelitske snimke sada su ključne za praćenje sukoba, dok su svemirska inteligencija i kibernetička sigurnost prioriteti za vlade i saveze poput NATO-a.
Sažetak u točkama
– SpaceX i Axiom-4: Multinacionalna posada, lansiranje Starlinka, znanost na ISS-u.
– Starlink, Kuiper, Rassvet: Globalna utrka satelitskog interneta se pojačava.
– Višekratni sateliti: Lux Aeterna Delphi donosi uštede i održivost.
– Kvantno/rubno računalstvo: Prva kvantna računala i sigurne komunikacije u orbiti.
– Promatranje Zemlje: Biomass, EarthDaily, TANGO i CO2M sateliti revolucioniraju praćenje klime.
– Praćenje sukoba: Satelitske snimke otkrivaju štetu u stvarnom vremenu i utječu na geopolitiku.
– Regulacija svemira: EU Space Act postavlja nove standarde za otpad i kibernetičku sigurnost.
– Laserske komunikacije: Kineski rekord od 1 Gbps pokazuje budućnost satelitskih veza.
– Neaktivni sateliti: Radio signal Relay-2 ističe nove rizike i potrebe za istraživanjem.
– Javne usluge: Satelitski podaci pokreću inovacije u infrastrukturi, obrazovanju i održivosti.
Dodatno čitanje i izvori
– Axiom-4 astronauti pristaju uz ISS
– Starlink i budućnost satelitskog interneta
– Lux Aeterna predstavlja višekratni satelit Delphi
– ESA-in satelit Biomass isporučuje prve slike
– EU predlaže jedinstvenu svemirsku regulativu
– Kineski proboj u laserskom prijenosu podataka
– NASA-in zombi satelit Relay-2 šalje neočekivani signal
– EarthDaily lansira satelit nove generacije za promatranje Zemlje
– Satelitske slike otkrivaju štetu na iranskim nuklearnim postrojenjima
Pregled:
Svemirski sektor ulazi u novu eru brze inovacije, komercijalizacije i međunarodne suradnje. Kako se satelitske konstelacije množe i nove tehnologije dolaze na tržište, potreba za snažnom regulacijom, održivim praksama i globalnom suradnjom nikad nije bila veća. U nadolazećim godinama granice između zemaljske i svemirske infrastrukture sve će se više brisati, s dubokim posljedicama za povezivost, sigurnost, klimatsku akciju i globalno gospodarstvo.