Angola je ostvarila značajan napredak u širenju pristupa internetu tokom poslednje decenije, ali povezivost i dalje ostaje izrazito neujednačena između urbanih centara i seoskih zaleđa. Sa populacijom od oko 37 miliona [1] – većinom mladih i više od dve trećine u gradovima [2] – digitalni pejzaž Angole brzo raste. Početkom 2025. godine, približno 17,2 miliona stanovnika Angole koristilo je internet, što predstavlja internet penetraciju od 44,8% [3]. Ovo je značajan porast u odnosu na samo 32,6% u 2023. [4], što odražava stabilan rast. Ipak, to takođe znači da je više od polovine populacije i dalje van mreže. Radi poređenja, ukupna upotreba interneta u Africi bila je samo 38% u 2024., znatno ispod svetskog proseka od 68% [5]. Iako Angola sada blago prevazilazi kontinentalni prosek, i dalje zaostaje za vodećim afričkim nacijama – na primer, Maroko ima više od 92% penetracije od 2025. [6]. Premošćavanje ovog jaza zahtevaće rešavanje ekonomskih, infrastrukturnih i političkih izazova koji su zadržali ruralna područja i marginalizovane zajednice sa ograničenim pristupom.
Ovaj izveštaj nudi sveobuhvatan pregled pristupa internetu u Angoli, analizira trenutni stepen penetracije i upotrebe, stanje mobilne i fiksne infrastrukture, pristupačnost i brzine, ulogu vladinih politika, ključne izazove, pojavu satelitskog interneta kao spasonosne veze za udaljena područja, kao i buduće prilike. Ciljna publika – razvojni stručnjaci, investitori u telekomunikacije i istraživači politika – dobiće uvid u postignuti napredak, ali i preostale izazove u povezivanju svih Angolaca sa digitalnim svetom.
Penetracija interneta i demografija korisnika
Upotreba interneta u Angoli značajno je porasla, ali i dalje postoji veliki prostor za rast. Kao što je pomenuto, oko 44,8% stanovnika Angole bilo je online do januara 2025. [7]. To je 17,2 miliona korisnika interneta, u odnosu na 14,6 miliona (39,3% penetracije) godinu ranije [8] [9]. Drugim rečima, približno 60% populacije i dalje je van mreže [10]. Trend rasta je pozitivan – broj korisnika interneta povećan je za oko 3% izmedju 2024. i 2025. godine – ali većina i dalje nema pristup, naročito u ruralnim područjima i među stanovnicima sa nižim prihodima. Zvanični podaci regulatora za telekomunikacije Angole takođe ilustruju ovaj porast: predsednik Žoao Lorenço najavio je da je do sredine 2024. broj internet pretplatnika dostigao 11,2 miliona (oko 33% penetracije), što je oštar rast u odnosu na prethodnu godinu [11] [12]. (Razlike između zvaničnih i eksternih procena potiču iz metodologije, ali svi izvori beleže rast korisnika.)
Demografski gledano, populacija Angole je vrlo mlada (medijan starosti ~16,6 godina) [13] i pretežno urbana (oko 69% u gradovima) [14]. Nije iznenađenje što je većina korisnika interneta koncentrisana u urbanim centrima kao što je Luanda (glavni grad), gde je povezivost dostupnija. Digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja je oštar: upotreba interneta u gradovima prevazilazi upotrebu na selu, gde je zbog infrastrukturnih nedostataka i dalje izuzetno niska. Takođe postoji kultura višestrukih SIM kartica – oko 28,7 miliona mobilnih SIM veza bilo je aktivno početkom 2025. godine (što je 74,6% populacije) [15] [16]. Mnogi pojedinci koriste više SIM kartica (npr. zbog različitih provajdera ili za poslovnu i ličnu upotrebu), što znači da je broj veza veći od broja jedinstvenih korisnika. Kada je reč o polu i starosnoj strukturi korisnika interneta, detaljni podaci su ograničeni, ali mladost populacije sugeriše da mlađi Angolci nose najveću potražnju za društvenim mrežama i digitalnim servisima. (Na primer, u 2024. bilo je oko 5 miliona korisnika društvenih mreža, što je oko 13% populacije, a upotreba je bila izraženija kod mlađih odraslih [17] [18].) Kako ova digitalno pismena mlada generacija stasava, pritisak da se poboljša pristup internetu širom zemlje samo će rasti.
U zaključku, penentracija interneta u Angoli – otprilike 40–45% u 2024/25. – svrstava je u srednju grupu među afričkim državama, daleko ispod zemalja kao što su Maroko ili Južnoafrička Republika, ali malo iznad proseka podsaharske Afrike [19] [20]. Većina korisnika interneta su urbani, obrazovani, a mobilni internet je najčešći vid pristupa. Ključni izazov jeste proširiti upotrebu na drugu polovinu stanovništva, posebno među ruralnim zajednicama.
Mobilna i fiksna internet infrastruktura
Mobilne mreže predstavljaju okosnicu internet infrastrukture Angole, kao i u većem delu Afrike. Angola ima tri mobilna operatera (MNO): Unitel, Movicel i Africell. Unitel – osnovan 2001 – vodeći je na tržištu i istorijski je imao gotovo monopolsku poziciju. Movicel je započeo kao državni mobilni ogranak, a zatim postao drugi operater. Africell je 2022. ušao na tržište kao novi konkurent, čime je okončan dugogodišnji duopol. Od 2023, Unitel i Africell zajedno dominiraju sa oko 65,7% i 27,8% udela u tržištu mobilnog širokopojasnog pristupa [21]. Movicel ima ostatak (otprilike 6–7%). Dolazak Africell-a (pan-afričkog operatora) bio je veliki preokret – dobio je univerzalnu licencu 2020. i lansirao uslugu u aprilu 2022, brzo stekao korisnike i postavio cilj da pokrije celu zemlju do 2025. [22] [23]. Jačanje konkurencije podstiče unapređenja mreže i spuštanje cena, iako Unitel ostaje operator sa najširom pokrivenošću.
Mobilna tehnologija i pokrivenost: Angolske mobilne mreže koriste kombinaciju 2G, 3G, 4G LTE standarda, sa početnim 5G u ograničenim zonama. Treća generacija (3G) je gotovo univerzalno dostupna – oko 90–92% stanovništva je pokriveno 3G signalom [24]. Ovo širenje 3G (izgrađeno od sredine 2000-ih) omogućava osnovni mobilni internet (i glas/SMS) u većini gradova i duž glavnih saobraćajnica. 4G LTE je, međutim, sporije dostupan. Unitel i Movicel su još 2012. lansirali 4G u urbanim zonama [25], ali je napredak deceniju bio slab. Do 2022. samo 44% stanovništva imalo je pristup 4G [26]. Tokom 2023. 4G pokrivenost populacije bila je oko 34%, a vlada je očekivala da dostigne 48% do kraja 2023. i ambicioznih 85% do 2027. [27]. U praksi, 4G je dostupan uglavnom u Luandi i većim gradovima, dok se progresivno širi i u ostale oblasti. Zbog manjkavosti u pokrivenosti i kapacitetu, korisnici se često žale na zagušenje i nestabilnost mreže na 3G/4G-u [28].
U međuvremenu je 5G lansiran kao pilot. Unitel je pokrenuo prvu komercijalnu 5G uslugu u decembru 2022. u centru Luande [29]. Tokom prve faze, 5G je bio dostupan samo na pojedinim lokacijama u glavnom gradu, nudeći brzine od 10–200 Mbps i premijumske pakete (od 15.000 do 125.000 Kvanza, odnosno $30–$245 mesečno) [30]. Do 2023. godine, Unitel je proširio 5G signal na još dve provincije [31]. Regulator (INACOM) je dodelio srednji opseg 5G spektra (3,3–3,7 GHz) svim operaterima – Unitel, Movicel i Africell – i svi su počeli ograničenu 5G implementaciju [32] [33]. Ipak, krajem 2024, očekivalo se da 5G pokrije samo oko 2% populacije (uglavnom poslovne četvrti) [34]. Šire uvođenje 5G zavisiće od ulaganja operatora i potražnje korisnika za uslugama visokog protoka. Nacionalni plan razvoja cilja na oko 21% 5G pokrivenosti do 2027. [35] – ambiciozan cilj koji zahteva masovnu izgradnju mreže.
Svi operatori i dalje se u ruralnim zonama oslanjaju na 2G/3G, pri čemu je 3G rezervna varijanta gde nedostaje 4G. Zapravo, Unitel i Movicel su kritikovani što su predugo ostali na staroj GSM/EDGE i 3G tehnologiji i bili “spori u razvoju LTE mreže” dok se nisu pojavili konkurenti [36]. Sada, uz dolazak Africella i pritisak vlade, unapređenja su ubrzana. Posebno, vlada Angole je 2023. godine podstakla Unitel da reši “stalne padove mreže”, pošto su korisnici trpeli prekide i spor prenos zbog preopterećenosti; Unitel je priznao potrebu za povećanjem ulaganja u ekspanziju i istakao trudnosti sa nabavkom opreme zbog nedostatka deviza [37] [38]. Ovo pokazuje da je kvalitet infrastrukture problem čak i na pokrivenim područjima – pokrivenost ne znači uvek i pouzdanost usluge.
Sa pozitivne strane, Angola ulaže u kicmeni stub infrastrukture radi podrške ovim mobilnim mrežama. Jedan od najvećih nedavnih projekata je Unitel North podmorski kabl, otvoren u februaru 2023, koji povezuje enklavu Kabinda (odvojenu DR Kongom) sa matičnim kontinentom putem optičkog kabla ispod okeana [39] [40]. Ovaj kabl omogućava brzi prenos u Kabindu i Zaire regiju, uklanja zavisnost od satelita ili prekograničnih linkova i poboljšava mobilne i fiksne usluge. Takođe, Ministarstvo telekomunikacija promoviše deljenje infrastrukture i nacionalni roaming (projekat “Ilumina Angola”) radi poboljšanja pokrivenosti – operatori mogu deliti tornjeve u udaljenim oblastima kako bi smanjili troškove [41] [42].
Fiksna i širokopojasna infrastruktura: Van mobilnih mreža, fiksna internet infrastruktura Angole je relativno nerazvijena, sa niskom zastupljenošću i koncentracijom u nekoliko gradova. Državni Angola Telecom je bio monopolista fiksne telefonije do liberalizacije 2000-ih [43]. Danas je Angola Telecom ključni provajder kičmene optičke mreže i ISP, ali ima finansijskih i operativnih problema. Kompanija upravlja sa oko 12.000 km nacionalnog optičkog kabla (od ukupno oko 22.000 km u zemlji) [44], povezujući provincijske centre i susedne zemlje. Ipak, održavanje i modernizacija kasne; Angola Telecom je skoro propala zbog dugova, a vlada je 2023. odlučila da je restrukturira, umesto da je privatizuje [45] [46]. Privatni konzorcijum (na čelu sa Gemcorp) dobio je koncesiju na 15 godina za upravljanje i modernizaciju mreže, u nadi da će povećati efikasnost [47]. Vlada je otkazala ranije planove za punu privatizaciju Angola Telecom-a, ali menja upravu u cilju revitalizacije [48].
Na tržištu fiksnog širokopojasnog interneta posluje nekoliko privatnih ISP-ova i podružnica, većinom fokusiranih na korporativne korisnike i bolje stojeće rezidencijalne korisnike u Luandi. To su MSTelcom (u vlasništvu Sonangola), Multitel (afiliacija Angola Telecom-a), TV Cabo Angola (kablovski provajder u delimičnom državnom vlasništvu), ITA (Internet Technologies Angola), Net One (MSTelcom-ova rezidencijalna marka) i drugi [49]. Širokopojasne opcije uključuju optički internet u luksuznijim gradskim četvrtima, do WiMAX/bezžičnog interneta i kablovskog interneta. Uprkos raznim ponudama, baza korisnika fiksnog širokopojasnog interneta je mala – u 2022, INACOM je registrovao samo 740.000 fiksnih internet pretplata [50]. To je oko 2% populacije – pokazatelj da je fiksni internet luksuz za većinu Angolaca. (Mobinih internet pretplata je tokom istog perioda bilo preko 9 miliona [51].) Većina fiksnih veza koncentrisana je u glavnom gradu; van Luande i još nekoliko gradova, fiksni internet je vrlo redak ili ga nema.
Ipak, Angola je dobro internacionalno povezana podmorskim kablovima. Iskoristila je atlantsku obalu za razvoj u regionalni hab za povezivanje. Ključni podmorski optički kablovi koji stižu do Angole su: West Africa Cable System (WACS), koji Angola Cables (konzorcijum angolskih telekoma) su-vlasnički poseduje; SAT-3/WASC kabl (delimično upravlja Angola Telecom); Africa Coast to Europe (ACE) kabl; kao i ključni South Atlantic Cable System (SACS), lansiran 2018. kao prvi transatlantski kabl koji direktno povezuje Afriku (Angolu) i Južnu Ameriku (Brazil) [52]. Vlada i Angola Cables su nedavno omogućili i dolazak 2Africa kabla u julu 2023., koji okružuje Afriku; time je prekinut monopol Angola Telecom-a na međunarodni protok podataka, sada postoji više puteva [53] [54]. Ovi kablovi, zajedno sa terestričkim optičkim vezama ka Namibiji, DR Kongu i Zambiji, obezbeđuju dovoljan međunarodni kapacitet. (Angola Cables takođe upravlja ANGONIX Internet Exchange Point-om u Luandi, jednim od najvećih u Africi, omogućavajući domaću i regionalnu razmenu protoka [55].)
Za jačanje regionalne povezanosti, novi terestrički optički kabl Luanda-Johanesburg završen je 2023. kroz partnerstvo Angola Telecom i Liquid Dataport. Ova optika od 1.980 km povezuje Angolu sa DR Kongom, Zambijom, Zimbabveom i Južnom Afrikom i uključena je u Liquid-ovu mrežu od 110.000 km [56] [57]. Kabl omogućava dodatne pravce ka globalnim internet čvorovima i poboljšava otpornost i smanjuje latenciju/troškove povezivanja između Angole i šire regije južne Afrike (COMESA) [58] [59]. Ministar za telekomunikacije, Mario Oliveira, pohvalio je javno-privatna partnerstva i istakao da je Angola ulaganja u terestričku, podmorsku, pa čak i satelitsku infrastrukturu tokom 25 godina prepoznala kao ključnu za modernizaciju ekonomije [60].
U zaključku, internet infrastruktura Angole je kombinacija snaga i slabosti. Mobilne mreže pokrivaju najveći deo stanovništva, ali brza 4G/5G pokrivenost je uglavnom rezervisana za urbane sredine. Glavni optički stubovi i međunarodna povezanost su relativno dobri (zahvaljujući kablovima i strateškim ulaganjima), ali pristup “poslednjoj milji” za obične građane uglavnom je oslonjen na mobilni internet, jer je fiksni širokopojasni luksuz i infrastrukturno i cenovno. Sledeća poglavlja analiziraju ovo u kontekstu kvaliteta usluge, pristupačnosti i korisničkog iskustva.
… (nastavak će zbog obima biti nastavljen u sledećoj poruci)References
1. datareportal.com, 2. datareportal.com, 3. datareportal.com, 4. satelliteprome.com, 5. techafricanews.com, 6. www.statista.com, 7. datareportal.com, 8. datareportal.com, 9. datareportal.com, 10. datareportal.com, 11. www.menosfios.com, 12. www.menosfios.com, 13. datareportal.com, 14. datareportal.com, 15. datareportal.com, 16. datareportal.com, 17. datareportal.com, 18. datareportal.com, 19. techafricanews.com, 20. www.statista.com, 21. freedomhouse.org, 22. www.budde.com.au, 23. www.budde.com.au, 24. freedomhouse.org, 25. www.samenacouncil.org, 26. freedomhouse.org, 27. www.samenacouncil.org, 28. www.samenacouncil.org, 29. freedomhouse.org, 30. freedomhouse.org, 31. freedomhouse.org, 32. www.budde.com.au, 33. www.budde.com.au, 34. www.samenacouncil.org, 35. globalvalidity.com, 36. www.budde.com.au, 37. www.samenacouncil.org, 38. freedomhouse.org, 39. freedomhouse.org, 40. freedomhouse.org, 41. globalvalidity.com, 42. globalvalidity.com, 43. en.wikipedia.org, 44. freedomhouse.org, 45. freedomhouse.org, 46. freedomhouse.org, 47. freedomhouse.org, 48. freedomhouse.org, 49. en.wikipedia.org, 50. freedomhouse.org, 51. freedomhouse.org, 52. freedomhouse.org, 53. freedomhouse.org, 54. freedomhouse.org, 55. freedomhouse.org, 56. liquid.tech, 57. liquid.tech, 58. liquid.tech, 59. liquid.tech, 60. liquid.tech