Je li 3I/ATLAS međuzvjezdani glasnik? Nova otkrića opovrgavaju glasine o vanzemaljcima, ali otkrivaju drevni, ugljikom bogat komet

Treći međuzvjezdani posjetitelj – Otkriven 1. srpnja 2025. od strane ATLAS istraživanja, 3I/ATLAS je tek treći objekt opažen kako ulazi u Sunčev sustav iz međuzvjezdanog prostora nakon ʻOumuamue i 2I/Borisova ^[1]. Njegova izrazito hiperbolična putanja (ekscentricitet ≈ 6,14) i brzina od oko 210 000 km/h (~137 000 mph) potvrđuju da nije gravitacijski vezan za Sunce ^[2].
Nema prijetnje za Zemlju – Komet se nikada neće približiti Zemlji na manje od ~1,8 AJ (270 milijuna km) ^[3]. U perihelu 29.–30. listopada 2025. proći će na ~1,4 AJ od Sunca ^[4], a zatim će prijeći Jupiterovu orbitu u ožujku 2026. ^[5].
Mala, ali aktivna jezgra – Hubbleove slike iz srpnja 2025. prikazuju komu u obliku suze i ograničavaju jezgru na promjer između 440 m i 5,6 km ^[6] ^[7]. Komet je počeo ispuštati plinove još dok je bio izvan Jupiterove orbite, stvarajući lepezu prašine i rep sličan običnim kometima ^[8].
Drevni, ugljikom bogat sastav – Spektroskopija s NASA-inog Webb teleskopa i SPHEREx misije otkriva obilje ugljikovog dioksida i vodenog leda, ali gotovo nimalo ugljikovog monoksida, s omjerom CO₂/H₂O od oko 8:1 ^[9]. Istraživači napominju da to sugerira kako je 3I/ATLAS nastao u protoplanetarnom disku bogatom ugljikom i možda je stariji od 7 milijardi godina ^[10] ^[11].
Opsežna svemirska kampanja – Zemaljski teleskopi izgubili su iz vida komet u rujnu dok se približavao Suncu; Marsovi orbiteri promatrali su ga tijekom preleta od 1. do 7. listopada na udaljenosti od 29 milijuna km ^[12], a ESA-in Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE) pratit će ga tijekom studenog kada bude najsvjetliji ^[13]. Dugačak popis NASA-inih i ESA-inih misija—uključujući Hubble, Webb, SPHEREx, TESS, Swift, Mars rovere i Europa Clipper—planira dodatna promatranja ^[14].
Nema spektakla golim okom – Komet nikada neće biti sjajniji od otprilike magnitude 12, pa je potreban barem teleskop od 8 inča; najbolji uvjeti za promatranje sa Zemlje bit će u prosincu kada se pojavi iza Sunca ^[15]. Tvrdnje na društvenim mrežama da je objekt izvanzemaljska letjelica ili da će se sudariti sa Zemljom opovrgnute su od strane NASA-e i ESA-e ^[16].

Rijedak međuzvjezdani posjetitelj

Kada su astronomi iz Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System (ATLAS) u lipnju 2025. primijetili objekt s iznimno visokom orbitalnom ekscentričnošću kako juri kroz vanjski Sunčev sustav, odmah su posumnjali na međuzvjezdano podrijetlo. Naknadna promatranja potvrdila su da tijelo, sada označeno kao 3I/ATLAS, slijedi hiperboličnu putanju i kreće se brže od bilo kojeg poznatog kometa, otprilike 210 000 km na sat ^[17]. Za razliku od periodičnih kometa, ovaj objekt se nikada neće vratiti nakon što napusti Sunčevu gravitacijsku silu, što ga čini tek trećim potvrđenim međuzvjezdanim posjetiteljem nakon ʻOumuamue 2017. i 2I/Borisova 2019. ^[18].

Putanja kometa vodi ga između orbita Marsa i Jupitera. NASA-ini proračuni orbite pokazuju da će sigurno promašiti Zemlju za više od 1,8 AU (270 milijuna km) i dosegnuti perihel—najbližu točku Suncu—oko 30. listopada 2025. na udaljenosti od ~1,4 AU ^[19]. Nakon što prođe pored Sunca, proći će pored Jupitera u ožujku 2026. i zatim nastaviti u međuzvjezdani prostor ^[20]. Ovaj sigurno bezopasan let nije zaustavio glasine o sudnjem danu; viralne objave koje tvrde da je 3I/ATLAS na putanji sudara ili da je izvanzemaljski svemirski brod potaknule su NASA-u i ESA-u da izdaju izjave u kojima navode da komet “ne predstavlja opasnost” i umjesto toga pruža neviđenu znanstvenu priliku ^[21].

Veličina i struktura: Malo jezgro omotano prašinom

Rane slike s teleskopa sugerirale su da je objekt razvio napuhanu, suzastu komu—oblak plina i prašine koji se oslobađa sublimacijom leda. Oštre Hubbleove slike snimljene 21. srpnja 2025. prikazuju lepezu prašine okrenutu prema Suncu i blijedi rep suprotan od Sunca ^[22]. Modeliranjem sjaja ove aureole, astronomi procjenjuju da je čvrsto jezgro široko najviše 5,6 km, a moglo bi biti i malo kao 440 m ^[23] ^[24]. Unatoč skromnoj veličini, komet izbacuje 12–120 kg prašine u sekundi prema preprintu koji analizira Hubbleove podatke ^[25].

Ono što 3I/ATLAS čini neobičnim je vrijeme njegove aktivnosti. Tipični kometi dugog perioda ostaju inertni dok se ne približe orbiti Marsa ili asteroidnom pojasu, no ovaj je objekt već imao izraženu komu dok je bio izvan Jupitera. Astrofizičarka Jacqueline McCleary sa Sveučilišta Northeastern napominje da je komet rano formirao vidljivu komu i izgledao kao da emitira vlastitu svjetlost, što je neke na društvenim mrežama navelo na nagađanja o umjetnom podrijetlu ^[26]. U stvarnosti, sjaj potječe od isparavanja leda i prašine koji reflektiraju sunčevu svjetlost.

Kemijski tragovi udaljenog mjesta nastanka

Najzanimljivija znanstvena pitanja odnose se na to što sastav kometa može otkriti o planetarnim sustavima izvan našeg. Promatranja s pomoću Svemirskog teleskopa James Webb (JWST) i misije SPHEREx otkrila su velike količine plina ugljikovog dioksida i vodenog leda, ali su pronašla malo ugljikovog monoksida ^[27]. Carey Lisse iz Johns Hopkins Applied Physics Laboratory objašnjava da neobično visok omjer CO₂/H₂O (~8:1) sugerira da je komet “bio dobro pečen i prokuhan” prije nego što je izbačen iz svog matičnog sustava ^[28]. Voda i CO₂ su uobičajene hlapljive tvari u kometima, ali relativni nedostatak ugljikovog monoksida upućuje na to da se 3I/ATLAS formirao u području bogatom CO₂ ili je prošao kroz zagrijavanje koje je otjeralo CO. Neki znanstvenici vjeruju da komet potječe iz guste diskovne strukture Mliječne staze i da bi mogao biti stariji od sedam milijardi godina ^[29] ^[30]—što ga čini starijim od našeg Sunčevog sustava.

McCleary napominje da će dešifriranje kemijskog otiska 3I/ATLAS pomoći istraživačima da shvate kako se planetesimali formiraju oko drugih zvijezda. “Proučavanje sastava ovog kometa daje nam uvid u uvjete u drugom Sunčevom sustavu,” izjavila je za Northeastern University News ^[31]. Kako se komet približava Suncu, njegov vodeni led će isparavati, oslobađajući dodatne plinove i stvarajući veću komu. Nadolazeća NASA-ina infracrvena misija SPHEREx mapirat će emisije kometa u 102 valne duljine, omogućujući astronomima da razdvoje doprinose CO₂, H₂O, metana i raznih organskih spojeva ^[32].

Globalna promatračka kampanja

Budući da je gibanje kometa brzo odnijelo na drugu stranu Sunca, promatranja sa Zemlje bila su uglavnom ograničena na srpanj i kolovoz. NASA je koordinirala višemisionu kampanju u koju su bili uključeni Hubbleov svemirski teleskop, Webb, TESS, Swift, SPHEREx i brojne zemaljske zvjezdarnice ^[33]. Kada je 3I/ATLAS nestao u sunčevom odsjaju u rujnu, planetarne misije su preuzele promatranje.

Susret s Marsom

Dana 3. listopada 2025. komet je prošao na udaljenosti od 29 milijuna km (18 milijuna milja) od Marsa—najbliži prolazak pored bilo kojeg planeta. ESA-ini Mars Express i ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO) usmjerili su svoje kamere i spektrometre prema prolaznom posjetitelju. Instrumenti poput OMEGA, SPICAM i NOMAD mjerili su spektar sunčeve svjetlosti koja se reflektira od kome kako bi identificirali plinove i prašinu ^[34]. Iako ti instrumenti nisu dizajnirani za snimanje udaljenih kometa, znanstvenici su se nadali uhvatiti dugi rep kometa i dobiti tragove o njegovom sastavu ^[35]. NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter te roveri Perseverance i Curiosity također su pokušali fotografirati blijedu kuglu na marsovskom nebu.

JUICE i druge letjelice

Nakon susreta s Marsom, 3I/ATLAS je nastavio prema perihelu. ESA-in novo lansirani Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE) pripremao se promatrati komet od 2. do 25. studenog, kada će imati sjajnu auru i dugi rep od prašine ^[36]. JUICE-ove širokokutne kamere i spektrometri pratit će razvoj kome dok se komet zagrijava, nadopunjujući ranije podatke s Hubblea i Webba. Druge misije koje su planirale promatranje uključuju NASA-ine letjelice Europa Clipper, Lucy i Psyche, kao i sondu Juno kada komet kasnije prijeđe Jupiterovu orbitu ^[37]. Zajedno, ova promatranja čine jednu od najopsežnijih kampanja ikad organiziranih za komet.

Nije spektakl vidljiv golim okom

Unatoč senzacionalnim naslovima o među-zvjezdanom “vatrenom kuglom”, 3I/ATLAS nikada neće biti vidljiv bez optičkih pomagala. Sjaj i udaljenost kometa znače da će doseći najviše oko 12. magnitude. Stranica za promatranje neba EarthSky napominje da je potreban teleskop od 8 inča (20 cm) za promatranje i preporučuje sredinu studenog ili početak prosinca, nakon što se komet ponovno pojavi iza Sunca i prije nego što izblijedi ^[38]. Na južnoj hemisferi komet će biti nisko na večernjem nebu.

Navigacija kroz nagađanja i javnu fascinaciju

Dolazak međuzvjezdanog objekta prirodno je izazvao znatiželju—i teorije zavjere. Nakon ranih slika koje prikazuju neobičnu kometu s repom u obliku suze, objave na društvenim mrežama lažno su tvrdile da je poznati fizičar Michio Kaku izjavio da je objekt izvanzemaljski svemirski brod. Provjeravatelji činjenica pratili su viralni citat do nepovezanog intervjua, a NASA je ponovila da 3I/ATLAS ne predstavlja nikakvu opasnost i da je “rijetka prilika za proučavanje međuzvjezdanog posjetitelja” ^[39]. SANAD jedinica Al Jazeere nije pronašla dokaze koji podupiru glasine o sudaru ili izvanzemaljskom podrijetlu ^[40].

Nagađanja nisu ostala ograničena na internet. Harvardski astrofizičar Avi Loeb, poznat po svojoj kontroverznoj hipotezi da je ʻOumuamua možda bila izvanzemaljska tehnologija, sugerirao je da bi 3I/ATLAS mogao biti namjerno konstruirana sonda zbog svoje velike procijenjene mase i orbite usklađene s ekliptikom ^[41]. Loebov esej navodi popis instrumenata Marsovih orbiter sondi usmjerenih prema kometi i razmišlja o tome da vrijeme njenog približavanja možda nije slučajno ^[42]. Većina astronoma ostaje nesklona toj ideji; napominju da se rana aktivnost 3I/ATLAS-a i snažna kemija bogata ugljikom mogu objasniti prirodnim procesima, a orbita objekta čini se dosljednom dinamičkim modelima međuzvjezdanih izbačenih tijela.

Neki teoretičari vide kometu kao dokaz da protoplanetarni diskovi oko drugih zvijezda proizvode široku raznolikost planetesimala. Članak na Spectroscopy Online sažimao je rasprave među astronomima i entuzijastima. Istraživači su promatrali snažna zračenja dijatomskog ugljika (C₂) i cijanogena (CN), dok su drugi izvijestili o neobičnim radio-izbojima. Dok glavni znanstvenici te signale pripisuju krio-vulkanizmu ili asimetričnom izbacivanju plinova, glasna manjina nagađa o konstruiranim sondama ^[43]. U članku se upozorava da je potrebno više podataka i recenziranih analiza prije donošenja izvanrednih zaključaka ^[44].

Sudar ozbiljne znanosti i maštovitih nagađanja naglašava kulturni utjecaj međuzvjezdanih posjetitelja. Za razliku od ʻOumuamue—objekta u obliku cigare bez vidljive kome—ili Borisova, koji je izgledao kao tipična kometa, 3I/ATLAS pokazuje i međuzvjezdanu brzinu i snažnu kometarnu aktivnost. Njegove neobične karakteristike inspirirale su umjetnike, potaknule meme i teorije zavjere na društvenim mrežama te potaknule javni interes za astrofiziku.

Gledajući unaprijed

Kako se 3I/ATLAS približava perihelu, astronomi se nadaju odgovoriti na preostala pitanja o njegovom podrijetlu i sastavu. Promatranja u listopadu i studenom utvrdit će hoće li visoka količina CO₂ ostati i hoće li se pojaviti složene organske molekule kako se komet zagrijava. Ako se objekt nastavi ponašati kao običan komet, njegove čestice prašine mogle bi biti slične asteroidima bogatim ugljikom u našem Sunčevom sustavu ^[45], što upućuje na kemijske sličnosti među planetarnim sustavima. Neki znanstvenici predviđaju da bi nadolazeća anketa Opservatorija Vera Rubin mogla otkriti još desetke međuzvjezdanih objekata u sljedećem desetljeću ^[46]. Svaki će pružiti novi uvid u procese koji oblikuju druge zvjezdane jaslice.

Za sada, 3I/ATLAS ostaje astronomsko blago, a ne prijetnja. Njegovi drevni ledovi nose informacije iz drugog svijeta, a međunarodni napori da ga se prouči predstavljaju prekretnicu u rastućoj sposobnosti čovječanstva da prati i karakterizira posjetitelje izvan Sunčevog područja. Dok istraživači prikupljaju spektre i slike, komet nas podsjeća da naš Sunčev sustav nije izoliran; fragmenti udaljenih svjetova povremeno zalutaju, nudeći i znanstveno bogatstvo i materijal za ljudsku maštu.

U sažetku, međuzvjezdani komet 3I/ATLAS—otkriven u srpnju 2025.—zaintrigirao je znanstvenike i javnost kao treći poznati posjetitelj izvan našeg Sunčevog sustava. Sa svojom hiperboličnom orbitom i izvanrednom brzinom od oko 210.000 km/h, komet će sigurno proći ne bliže od 1,8 AJ od Zemlje i dosegnuti perihel krajem listopada ^[47]. Promatranja Hubblea i JWST-a otkrivaju mali jezgru obavijenu komom u obliku suze, dok spektroskopija pokazuje neobično bogatstvo ugljičnog dioksida i leda vode, što sugerira podrijetlo u protoplanetarnom disku bogatom ugljikom ^[48].

Članak opisuje koordiniranu globalnu kampanju: Marsovi orbiteri promatrali su komet tijekom njegovog bliskog prolaska početkom listopada, a ESA-ina JUICE misija pratit će ga u studenom dok postaje sjajniji ^[49]. Unatoč senzacionalnim tvrdnjama o izvanzemaljskom podrijetlu, glavni znanstvenici naglašavaju prirodna objašnjenja i potvrđuju da komet ne predstavlja prijetnju ^[50]. Promatračima neba trebat će teleskop od najmanje 8 inča za bilo kakvu šansu da ga vide kada se ponovno pojavi u prosincu ^[51], čime 3I/ATLAS postaje znanstveno blago, a ne vjesnik sudnjeg dana.

3I/Atlas Comet Meets Mars: Rare Encounter Explained | WION Podcast